Paralele i merdijani

Paralelom, ponekad i usporednicom, naziva se kružnica koja spaja sve točke iste zemljopisne širine na površiniZemlje. Prema drugoj postojećoj definiciji, paralela je opseg kružnog presjeka zemljine kugle s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema zemljinoj osi. Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.

Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok - zapad i idu paralelno s ekvatorom, dok su meridijani okomiti na paralele, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina pola. Ekvator je najveća paralela a prema sjeveru i jugu od njega paralele su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje paralele koje se nalaze 90° južno te 90° sjeverno od ekvatora. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom polu. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 km.Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalaze li se sjeverno ili južno od ekvatora, koji je prema tomenulta paralela i dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polutku. Dok on proizlazi iz prirode rotirajuće kugle, nulti meridijan u Greenwichu je proizvoljno dogovoren.Meridijan (drugi naziv je podnevnik) je u zemljopisu odnosno fizičkoj geografiji naziv za liniju koja spaja zemljine zemljopisne polove te je okomita na paralele ili usporednice. To je crta koja spaja sve točke na Zemlji na kojima je Sunce tijekom svog prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na najvišoj točki obzora, uzenitu. Sva mjesta koja imaju istu vrijednost zemljopisne dužine nalaze se na istom meridijanu.Ponekad se, pogrešno, naziv meridijan primjenjuje na crtu punog opsega Zemlje.Riječ meridijan izvedena je iz latinskog circulus meridianus, što znači "podnevni krug".Svi meridijani su (ako se promatra Zemlju kao kuglu ili, točnije, kao rotirajući elipsoid) jednako dugački, jer je udaljenost između polova tijela koje rotira uvijek konstantna. To znači da je, za razliku od paralela, dužina meridijana, kao i ukupni opseg Zemlje, uvijek konstantna. Prema elipsoidu WGS84 utvrđena dužina meridijana je oko 20.003,9 km^[1]Krećući od pola, razmak između meridijana raste dok na kraju na ekvatoru udaljenost dosiže maksimum (1' = 1855,32 m)^[1], da bi se ponovo svi meridijani susreli na polovima u jednoj točki. Prema Besselovom elipsoidu razmak na ekvatoru je 111,307 km, a na 50° zemljopisne širine (gdje je Srednja Europa), razmak je 71,687 km. Najčešća je podjela geografske karte i globusa po svakom desetom ili dvadesetom meridijanu.1884. godine je dogovoreno da početni meridijan prolazi kroz londonsku zvjezdarnicu Greenwich.Određeni meridijani su granice vremenskih zona na koje je Zemlja podijeljena. Jedan puni okret Zemlje za 360° traje jedan dan, dakle 1.440 minuta. Prema tome, vremenski razmak između dva meridijana (na međusobnoj udaljenosti od 1°) je točno 4 minute (1.440 : 360). Vremenska razlika između dva mjesta čija je udaljenost 15° zemljopisne dužine je, prema tome, točno 1 sat = 60 minuta.Kako se vremenske zone ne određuju uvijek samo iz geografskih nego i iz praktičnih i političkih razloga, zakonsko vrijeme u nekom mjestu može se manje ili više razlikovati od stvarnog mjesnog vremena. Utvrđene vremenske zone razlikuju se uglavnom za jedan, rijetko za pola sata. Posebna situacija je na polovima, jer tu se sreću sve vremenske zone. Na polovima je moguće u par korakaAntarktiku je dogovoreno da svuda vrijedi koordinirano svjetsko vrijeme.proći kroz sve vremenske zone. Za